Pročitaj više/manje

Nakon predstavljanja Twinning projekta i programa radionice, sudionici su pozvani da fizički zauzmu pozicije kao akteri u području upravljanja rizikom od poplava. Ta vježba pozicioniranja pokazala je da mještani (općina, civilna zaštita) podržavaju Vodnogospodarsku ispostavu Hrvatskih voda u Karlovcu, dok su predstavnici institucija za zaštitu prirode bili na nešto većoj udaljenosti. Ljudi su bili blizu jedni drugima. Središnjica Hrvatskih voda postavila se u smjeru VGI Karlovac uz podršku Twinning tima.

Karte opasnosti i rizika od poplava prikazivale su poplavni scenarij sa statističkim povratnim razdobljem od sto godina. Karte su se pokazale korisnima, primjerice za područne službe zaštite i spašavanja i za prostorno planiranje. Preporučeno je i

1. uvrštavanje informacija na kartama u geografski informacijski sustav Državne uprave za zaštitu i spašavanje,
2. povećanje praktične primjene karata za lokalnu zajednicu, ne samo s prikazom dubine vode na kartama opasnosti, već i s oznakama razina vode kako bi se znalo do koje su visine zgrade sigurne,
3. korištenje ostalih informacija za upravljanje rizicima od poplava, npr. o uvjetima tla i lokalnoj hidrologiji, u razdoblju od jedne godine prije nastanka poplave,
4. redovito ažuriranje karata.

Nakon stanke ukratko se raspravljalo o mogućim mjerama za smanjenje rizika od poplava na području Karlovca, nakon čega je uslijedila vrlo interaktivna vježba ("Sketch and Match") u trajanju od 40 minuta u kojoj su sudionici razvijali ideje i određivali moguće prioritete za smanjenje rizika od poplava na tom području.

Karta nastala tijekom vježbe “Sketch ‘n Match”:

Susret u Karlovcu pomogao je uspostaviti međusobno razumijevanje među sudionicima i stvoriti temelj za provedbu EU-ove Direktive o poplavama u Hrvatskoj. To će doprinijeti izradi Plana upravljanja rizicima od poplava u 2014. g. i stvaranju osnova za buduće konzultacije s javnošću.

Pročitaj više/manje

Sastanak je otvorio g. Edo Dijkman, voditelj projekta i direktor nizozemske Vladine Agencije za upravljanje zemljištem i vodama, nakon čega je Dugoročni savjetnik za Twinning g. Mario Cerutti ukratko iznio informacije o aktivnostima provedenim tijekom ovog izvještajnog razdoblja. Izvijestio je da su se aktivnosti projekta tijekom navedenog razdoblja odvijale prema planu rada i bez kašnjenja te da su uključene strane država članica i države korisnice mobilizirale projektne resurse. G. Cerutti procijenio je da je u ovoj fazi projekta posao obavljen u dovoljnoj mjeri i izgrađeno je dovoljno kapaciteta da država korisnica počne s provedbom drugog koraka Europske Direktive o poplavama - izradom karata poplava.

Raspravljalo se o mogućem korištenju ušteda na projektu i izrađen je nacrt potencijalnih dodatnih aktivnosti koje bi mogle pomoći da se dosegnu ugovorene referentne točke projekta. Preporučeno je da se do sljedećeg sastanka Upravljačkog odbora u svrhu donošenja odluke dodatno razrade ovi prijedlozi i pripremi više konkretnih procjena o pripadajućim troškovima.

Pročitaj više/manje

U prvom je dijelu predstavljeno trenutno stanje vezano uz predviđanje poplava i sustav ranog upozoravanja u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj. Sudionici su potom nastavili interaktivni rad u mješovitim skupinama u tri kruga. U prvom su krugu razmatrali želje i potrebe nužne za poboljšanje trenutnog stanja. U drugom krugu identificirali su područja u kojima HV, DHMZ i HEP mogu ostvariti poboljšanja, odnosno što mogu napraviti, a u posljednjem krugu pokušali su spojiti potrebe s mogućnostima. Moguća je vrlo dobra suradnja.

Glavne preporuke za poboljšanje sustava za predviđanje poplava i ranog upozoravanja jesu:

• Bolja koordinacija između glavnih institucija po pitanju, primjerice, razmjene podataka, znanja, definiranja prioriteta u razvoju sustava za predviđanje poplava te pokretanja zajedničkih projekata. Na radionici je predloženo da se uspostavi međuorganizacijsko tijelo stručnjaka te da se pripreme sporazumi o suradnji između organizacija.
• Razvoj integrirane suradnje između hrvatskih partnera i susjednih zemalja radi razmjene informacija i podataka.
• Razvoj modela predviđanja poplava kroz projekte financirane iz EU fondova. DHMZ i Hrvatske vode trebali bi pokrenuti takvu inicijativu te proširiti postojeće modele predviđanja poplava na odjeljke rijeke Save i Mure u Hrvatskoj.
• Razvoj sustava za informiranje javnosti i medija prilagođenih krajnjim korisnicima a na temelju već postojećih alata (kao što su društvene mreže, smartphone aplikacija i sl.). To se najbolje može ostvariti u partnerstvu između DHMZ-a, Hrvatskih voda i DUZS –a (Državne uprave za zaštitu i spašavanje).
• Iskoristiti stručnjake sa sveučilišta i iz konzultantskih tvrtki i njihovo opsežno znanje o poplavama.

Ove preporuke mogu se koristiti u pripremi nacrta Plana za upravljanje rizicima od poplava za Hrvatsku koji bi Hrvatske vode trebale objaviti u prosincu 2014. g.