Pregled održanih aktivnosti

17.01-16.04.2013. Prvi kvartal

Svečanost otvorenja projekta (Kick-off event)

Kick-off meeting Svečanost otvaranja EU IPA 2010 Twinning projekta “Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava” održana je u konferencijskoj dvorani Informacijskog centra Europske unije u Zagrebu u srijedu, 17. travnja 2013. od 10.30-12.30 h.
Pročitaj više/manje

Glavni govornici bili su Njena Ekscelencija gđa Stella Ronner-Grubačić, Veleposlanica Nizozemske; Njena Ekscelencija gđa Michèle Boccoz, Veleposlanica Francuske; gđa Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova EU; gđa Karmen Cerar, voditeljica Sektora za međunarodne projekte u Ministarstvu poljoprivrede i g. Siniša Širac, direktor Razvitka u Hrvatskim vodama.

Predstavnici partnera Twinning konzorcija g. Edo Dijkman, voditelj projekta od strane država članica (Nizozemska Državna služba za upravljanje zemljištem i vodama) i gđa Edith Hödl-Kreuzbauer, mlađa voditeljica projekta (Austrijska Agencija za okoliš) predstavili su aktivnosti projekta koje će se provoditi u trajanju od 15 mjeseci.


Dokumenti:
  1. Priopćenje za javnost prigodom svečanosti otvorenja
  2. Prezentacija voditelja projekta G. Ede Dijkmana prigodom svečanosti otvorenja projekta
  3. Prezentacija mlađe voditeljice projekta Gđe Edith Hödl-Kreuzbauer prigodom svečanosti otvorenja projekta
  4. Video isječak iz HRT emisije ˝Putem europskih fondova˝ prigodom svečanosti otvorenja projekta

Aktivnost 1.1 - Odabir pilot područja

Odabir najmanje 2 pilot područja odgovarajuće veličine za izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava: 1 pilot područje na području dunavskog sliva i 1 ili 2 pilot područja na području jadranskog sliva, na temelju rezultata prethodne procjene rizika od poplava i izrada odgovarajućeg izvješća
Pročitaj više/manje
Selection_of_pilot_areas EU Direktiva o poplavama zahtijeva od država članica da poduzmu i dovrše do 22. prosinca 2011. g. Prethodnu procjenu razine rizika od poplava (engleska skraćenica PFRA) te na temelju nje identificiraju područja na kojima postoji ili je vjerojatno da postoji značajan rizik od poplava (engleska skraćenica APSFR). Za ta područja države članice trebaju pripremiti i dovršiti karte opasnosti i karte rizika od poplava (engleska skraćenica FHRM) do 22. prosinca 2013.g.

Tijekom ovog twinning projekta karte opasnosti i karte rizika od poplava neće biti proizvedene za cijelu Hrvatsku već samo za pilot područja. Pilot područja su odabrana od strane predstavnika Hrvatskih voda (iz sjedišta te regionalnih ureda) te Ministarstva poljoprivrede u suradnji s kratkoročnim stručnjacima na projektu:

  • Za polaznu točku odabrane su dvije karte proizvedene od strane Hrvatskih voda u 2012. g. pod nazivom "Prethodna procjena razine rizika od poplava" te "Prethodna procjena područja sa značajnim poplavnim rizikom".
  • Regionalni uredi Hrvatskih voda predložili su i predstavili ukupno 6 kandidata za pilot područja.
  • Kriteriji odabira definirani su uzimajući kao polazište Direktivu o poplavama, a dogovoreni kriteriji koristili su se za prethodni izbor pilot područja.
  • Sudionici su procijenili hoće li odabrana pilot područja biti pogodna za razvoj metodologije za pripremu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava i za druga područja Hrvatske osim odabranih pilot područja.
Kao pilot područja su odabrani delta Neretve za Jadranski sliv te rijeka Kupa za sliv rijeke Dunava.

Aktivnost 1.2 - Plan provedbe projekta i metodologije izrade karata

Izrada Plana provedbe pilot projekata i metodologije izrade karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava za odabrana pilot područja.
Pročitaj više/manje
Razvoj Plana provedbe projekta je započeo u ožujku 2013.g.. Nakon pripremnih radnji, misija je održana od 2.-5. travnja 2013. Tijekom nekoliko sastanaka održanih ovog tjedna dužnosnici i stručnjaci iz Hrvatskih voda te Ministarstva poljoprivrede, predstavnici interesnih skupina u Hrvatskoj te voditelja projekta, voditelja komponenti te kratkoročnih stručnjaka (engleska skraćenica STE) sudjelovalo je i pridonijelo ovom planu (engleska skraćenica PIP). Voditelji komponente 2 (podaci i matematički modeli), 3 (mapiranje) i 4 (vodiči o poplavama) izradili su detaljan plan provedbe komponenti koristi zajednički predložak. Raspravljalo se o Nacrtu programa obuke koji je pripremljen tijekom prve misije, te je isti finaliziran i dodan u Plan provedbe projekta (PIP). Raspravljalo se i o interesima dionika u različitim komponentama. Identificirani su nadležnost i potrebni ljudski resursi. Na toj osnovi donesena je privremena organizacijska struktura. Tri ad hoc radne skupine (H - hidrologije / opasnosti, R - Rizika i P – Planiranje upravljanja poplavama) radile su na odvojenim sjednicama, te su za svaku aktivnost identificirali potrebne kompetencije, dionici koji mogu doprinijeti te stručnjaci koji bi trebali biti uključeni u provedbu aktivnosti. Identificirali su također poveznice između različitih aktivnosti te predložili plan za provedbu aktivnosti. Na kraju su sudionici pripremili dugačak popis glavnih točaka u upravljanju rizicima od poplava.

Aktivnost 5.1 - Analiza potreba za stručnim usavršavanjem te program obuke

Provođenje analize potreba za stručnim usavršavanjem na temu poplava za (ukupno) 4 djelatnika iz Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda i izrada odgovarajućeg izvješća o analizi potreba za stručnim usavršavanjem, programa stručnog usavršavanja (uključujući metode stručnog usavršavanja), kao i materijala za stručno usavršavanje.
Pročitaj više/manje

U cilju jačanja kapaciteta Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede kako bi poboljšali provedbu zahtjeva iz Direktive o poplavama, twinning ugovor predviđa održavanje 5 radionica. Svrha aktivnosti 5.1 je razviti željeni sadržaj ovih radionica najprije putem analize potreba obuke, a kao drugo određivanjem programa obuke.

Osim materijala obuke koji je predan zemlji korisnici, kratkoročni savjetnici su održali prezentacije o procesima i kapacitetima potrebnim za provedbu Direktive o poplavama u svojim zemljama. Na temelju tih informacija i uz poznavanje vlastite situacije, predstavnici Hrvatskih voda (sjedišta i regionalnih urede) te Ministarstva poljoprivrede ispitali su svoje potrebe za obukom. To je rezultiralo popisom od 20-ak točaka, koje su grupirane u 4 kategorije:

  1. Zakonodavstvo i zakonske obveze
  2. Upravljanje, izgradnja institucija i savjetovanje
  3. Znanje
  4. Strukturni objekti

Program obuke je izrađen tijekom prve misije (4.-8. ožujka 2013.), a dovršen tijekom druge misije (2.-5. travnja 2013.) a sadržava, za svaku od pet radionica, temu obuke, obrađena područja, ciljne skupine, predviđene stručnjake, predviđen broj sudionika te predložene datume održavanja. Teme na radionicama će biti:

  1. Izvješćivanje prema EU Direktivi o poplava te upravljanje znanjem
  2. Razmjena iskustava na provedbi Direktive o poplavama
  3. Mjere smanjenja rizika od poplava te uvođenje scenarija klimatskih promjena u planove upravljanja rizicima
  4. Od karata rizika od poplava prema planu upravljanja rizicima od poplava
  5. Širenje rezultata pilot projekta te priprema vodiča

17.04-16.07.2013. Drugi kvartal

Aktivnost 2.1 - Prikupljanje podataka za pilot područja

Prikupljanje podataka za odabrana pilot područja, uključujući (ali ne ograničavajući se samo na):

  • hidrografske, hidrološke, meteorološke, topografske, geodetske i ostale podloge,
  • postojeće ili planirane regulacijske i zaštitne vodne građevine,
  • zemljišni pokrov i korištenje zemljišta,
  • planove zaštite vodenih i o vodi ovisnih ekosustava,
  • prostorne planove.
  • proglašena područja NATURA2000, ako su relevantna
Pročitaj više/manje

Prva aktivnost komponente 2 sastojala se od radnog posjeta oba pilot područja te je imala za cilj prikupiti razne vrste podataka. Za izvršenje ove aktivnosti bilo je potreban dodatni napor pri organizaciji te određena fleksibilnost u financiranju troškova putovanja i smještaja. Ishod je bio pozitivan. Sudionici su bolje upoznali jedni druge a i kasnije aktivnosti su imale koristi od toga. Prikupljeni su podaci koje se može dobiti samo na licu mjesta. Strani i hrvatski stručnjaci intenzivno su razmjenjivali informacije o obilježjima, strukturi, funkcioniranju i upravljanju hidroloških i hidrauličkih sustava na oba pilot područja. Iz razgovora je proizišlo da se mogu koristiti različiti pristupi "izradi" poplavnih karata. Sudionici su shvatili da je potrebno pronaći dobru ravnotežu između (1) dostupnosti podataka i točnosti, (2) ciljeva i korištenja karta te (3) izbora alata ili modela za izradu karata. Čini se da je Hrvatska u velikoj mjeri posjeduje podatke potrebne. Na kraju obilaska terena na pilot području delte Neretve veliki broj podataka iz ovog područja su predani stranim stručnjacima u analognom obliku (karte, izvješća, dozvole) te digitalno na CDu. Nakon pripreme tablice meta-podataka, sljedeći korak je bio postaviti organizaciju i strukturiranje prikupljanja podataka te njihov prijenos. Na kraju radnog posjeta predloženo je stvaranje grupa za pilot područja sa stručnjacima iz regionalnih ureda Hrvatskih voda koji su odgovorni za dva pilot područja te iz drugih regionalnih ureda. To omogućiti jačanje ljudskih kapaciteta za pripremu karata za pilot područja, te istovremeno stvoriti kapacitete za pripremu karata za druga područja Hrvatske s potencijalnim rizicima od poplava.

Aktivnost 2.2 - Izrada DMR-a

Izrada digitalnih modela reljefa (DMR); analiza pogodnosti izrađenih DMR-a za hidrauličke analize i njihova dorada kako bi se postigla potrebna točnost u metodologiji.

Pročitaj više/manje

Aktivnost 2.2 izvršena kako je i planirano - tijekom dvije misije. Prema Direktivi o poplavama, karte opasnosti od poplava će pokazati razmjere poplava, dubinu ili razinu vode ovisno o potrebi te, gdje je to prikladno, brzinu protoka ili relevantni protok vode. Da bi to bilo izvedivo, nadmorska visina terena mora biti poznata s određenom minimalnom preciznošću. Digitalni modeli terena (DMR) su proizvedeni tijekom obje misije za oba pilot područja. Pritom se trebalo odlučiti između brojnih opcija kao na primjer metode izrade DMR-a te veličine DMR-a. Digitalni modeli terena će se koristiti kao jedan od glavnih ulaznih podataka za matematičke hidrauličke modele koja će se koristiti za predviđanje opsega i karakteristika različitih scenarija poplava. Nadalje, raspravljalo se o brojnim ključnim aspektima kao što je prikupljanje i upravljanje strukturiranim podatcima te isporuka i ugradnja softvera. Kratkoročni stručnjaci i stručnjaci iz Hrvatskih voda usko su surađivali tijekom obje misije. Stručnjaci iz Hrvatskih voda su se postupno počeli privikavati te su sve više bili u stanju preuzeti vodstvo pri izradi DMR-a. Ovaj praktični pristup rezultirao je (polu-)trajnim karakterom dviju radnih skupina ˝Hazard grupe˝, jedne za jadranski sliv s pilot područjem delte Neretve i druge za sliv Dunava s rijekom Kupom kao pilot područjem. Tijekom ovih misija se iskoristila i prilika da se prikažu i prodiskutiraju s obje radne skupine buduće aktivnosti komponente 2.

Aktivnost 5.2 - (1. radionica od ukupno planiranih 3)

Organiziranje i održavanje 3 radionice o iskustvima o smanjivanju rizika od poplava za (ukupno) 4 djelatnika iz Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda kako bi se unaprijedila provedba zahtjeva Direktive o poplava. Osim djelatnika Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda, na sudjelovanje na radionicama bit će pozvani svi relevantni dionici.

Pročitaj više/manje
1. Radionica

Aktivnost 5.2 sastoji se od tri radionice o iskustvima u smanjenju rizika od poplava u cilju poboljšanja provedbe zahtjeva iz Direktive o poplavama (engleska skraćenica FD). Jedna od radionica (engleska skraćenica WS) je održana u 2. kvartalu, a točnije radionica WS2 iz twinning ugovora na temu analize potrebe za podacima. Različiti podaci već su potrebni za provedbu prve faze Direktive o poplavama, točnije za Prethodnu procjenu razine rizika od poplava (engleska skraćenica PFRA). Tri zemlje članice pokazale su da su pri tome koristili različite metode. Nizozemska je preskočila prethodnu procjenu i odlučila je izraditi karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za cijeli teritorij Nizozemske. Francuska i Austrija su koristili različite metode procjene što je rezultiralo različitim područjima s potencijalnim značajnim rizikom od poplava (engleska skraćenica APSFR).

Za provedbu druge faze Direktive o poplavama, izradi karata opasnosti od poplava (engleska skraćenica FHM) i karata rizika od poplava (engleska skraćenica FRM) za područjima s potencijalnim značajnim rizikom od poplava, potrebni su dodatni podatci povrh podataka potrebnih za prvu fazu. Odvila se plodonosna razmjena iskustava sa kratkoročnim stručnjacima na temu upravljanja podacima u njihovim zemljama te na razini EU-a. Tijekom radionice zaključeno je da je potrebno pažljivo razmotriti izvedivost pravovremene isporuke posebno uzimajući u obzir dostupnost podataka, ljudski resursi potrebni za prikupljanje, provjeru i obradu podataka te, u konačnosti, pripremu karata za područja s potencijalnim značajnim rizikom od poplava (engleska skraćenica APSFR).

Europski vodiči o Europskom informacijskom sustavu za vode (engleska skraćenica WISE) predstavljeni su kao koristan alat za strukturiranje podataka u Hrvatskoj potrebnih za proizvodnju karata a kako bi se poboljšalo upravljanje rizicima poplava i olakšalo buduće izvještavanje od strane Hrvatske prema Europskoj komisiji. Korisnici projekta posjeduju dobro razumijevanje karata opasnosti i rizika od poplava te su iskazali potrebu za bliskom suradnjom s vanjskim institucijama kako bi se identificirali receptori rizika (npr. stanovnici, stambene površine, infrastruktura, industrija, kulturna baština, poljoprivreda itd.). Mnogi izvori relevantnih informacija o receptorima rizika su već identificirani. Kako bi se osiguralo održivo sudjelovanje svih relevantnih institucija, istaknuto je da je razmjena podataka uglavnom od zajedničkog interesa te opće korisno za gospodarski razvoj i inovacije. Ulaganje u strukturiranje podataka i otvoreni protok podataka može pomoći u smanjenju troškova javnih usluga. Neke javne ustanove i agencije nedavno su započele s pripremom sporazuma o razmjeni podataka te pripremi struktura za provedbu EU Direktive INSPIRE. Regionalne javne organizacije u Francuskoj, Austriji i Nizozemskoj su prvenstveno odgovorne za mapiranje poplava. U Hrvatskoj je odgovorna institucija Hrvatskih voda. Hrvatske vode imaju regionalne podružnice, ali, moguće zbog nedostatka ljudskih kapaciteta, za izradu karata opasnosti i rizika od poplava predviđaju potrebu angažmana trećih osoba. Preporučeno je da se razvije politika strukturiranja podataka vezanih uz vode te pripreme administrativne mjere za razmjenu podataka između Hrvatskih voda i drugih institucija.

Aktivnost 2.6

Analiza i potvrda informacija o korištenju zemljišta iz više izvora (Corine Land Cover, prostorni planovi, Državni zavod za statistiku itd.) radi pripreme zbirke podataka o korištenju zemljišta kako bi se omogućila procjena šteta od poplava s potrebnom točnošću.

Pročitaj više/manje

Prema EU Direktivi o poplavama, karte rizika od poplava mora prikazati potencijalne štetne posljedice povezane s poplavnim scenarijima u pogledu ljudskog zdravlja, gospodarstva, okoliša te drugih informacija koje se smatraju korisnima poput kulturne baštine. Podaci potrebni za ispunjenje zahtjeva iz duge faze Direktive o poplavama (mapiranje) postoje. Podaci nisu uvijek lako dostupni te će se možda morati provjeriti i ponekad obraditi prije nego što se budu mogli koristiti za mapiranje. Upravljanje postojećim podacima, proizvodnja kataloga metapodataka, provjera valjanosti podataka, modeliranje podataka te (koordinacija) prikupljanje novih podataka su aktivnosti od velike važnosti tijekom cijelog procesa izrade karata opasnosti i rizika od poplava. Tehničko i praktično znanje o tome je na raspolaganju. Raspoloživost ljudskih kapaciteta je od velike važnosti tijekom cijelog procesa kako bi se podatcima upravljalo te ih održavalo na ispravan, jasan i pristupačan način. Sudjelovanje regionalnih ureda Hrvatskih voda te drugih javnih institucija je ojačano. Povećano je razumijevanje potrebe za podatcima te potreba mapiranja rizika od poplava. Dogovoreno je da će korisnici pripremiti follow-up kao dorada procjene receptora rizika na pilot područjima, pripreme nacionalnog popisa receptora rizika te regionalnih receptora rizika gdje je to prikladno, prikupljanje podataka za karte rizika, provjera podataka te obrada i set-up upravljanja podacima.

Aktivnost 2.3

Priprema podataka o uzdužnim i poprečnim presjecima vodotoka u formatu potrebnom za hidrauličko modeliranje; ugrađivanje pripremljenih podataka u DMR

Pročitaj više/manje

Dvije radne skupine iz ˝Hazard grupe˝ za pilot područja rijeke Kupe i deltu Neretve izradili su poprečne presjeke odabranih glavnih tijela površinskih voda u pilot područjima. Poprečni presjeci potrebni su kao ulazni podaci za hidraulički model koji će se koristiti za predviđanje vodostaja i protoka u poplavnim scenarijima. Ovi rezultati se mogu koristiti za izradu karata opasnosti od poplava. Sudionici su podrobnije upoznati sa programom za hidrodinamičko modeliranje SOBEK te pripadajućom analizom podataka u svrhe modeliranja. Preduvjeti za instalaciju softvera SOBEK su pojašnjeni. Dogovoreno je dodatno prikupljanje podataka. Napori za strukturiranje podataka trebaju se nastaviti, po mogućnosti materijalizirani u prijedlogu razvoja (projekta) nacionalne/regionalne baze podataka za modeliranje i mapiranje rizika od poplava.

17.07. – 16.10.2013. Treći kvartal

Aktivnost 2.4 (priprema ulaznih podataka za hidrauličko modeliranje)

Aktivnost 2.4 - prikupljanje, priprema i analiza hidroloških i hidrauličkih podataka za izradu hidrodinamičkih modela i simulacije poplavnih scenarija, neophodna je za postizanje konačnog rezultata u okviru 2. komponente Projekta. Objašnjena su osnovna načela statističke obrade podataka u svrhu hidrodinamičkog modeliranja. Dogovoreno je da će se izvršiti simulacija poplava sa (statističkim) povratnim razdobljem od jednom u 25, 50, 100 i 1000 godina. Hrvatski stručnjaci stekli su uvid u analizu hidroloških i hidrauličkih podataka, što je poboljšalo njihovo razumijevanje važnih pripremnih aktivnosti za izradu hidrodinamičkog modela. Hrvatski su stručnjaci obaviješteni i o dostavi informacija o instalaciji softverskog modela računala (SOBEK).

View more/less

Hrvatski stručnjaci obavili su velik dio složenih analitičkih zadataka koje je trebalo izvršiti da bi se izvele simulacije poplavnih scenarija za izradu karata opasnosti od poplava. Zbog ograničenog iskustva sa statističkom analizom i modeliranjem te količine posla koji je trebalo obaviti, izvršene su pripreme za prikupljanje dodatnih hidrauličkih i hidroloških podataka i za dodatne analize u kolovozu i na početku rujna 2013., a kako bi se mogla dovršiti Aktivnost 2.4 u okviru 9. misije koja je na rasporedu od 16. do 20. rujna, te započeti s Aktivnošću 2.5.

Aktivnost 2.5 (priprema i proba modela za poplavne scenarije u pilot područjima)

U sklopu ove aktivnosti modeli su odabrani, izgrađeni i iskorišteni kao alat za ispunjenje odredbi Direktive o poplavama o izradi karata opasnosti od poplava koje prikazuju minimalno opseg poplava i dubinu vode za tri scenarija. Modeli odabrani za dva pilot područja sastoje se od kombinacije jednodimenzionalnog (1D) modela koji simulira protok rijeke i dvodimenzionalnog (2D) modela koji simulira poplavu.

View more/less

Aktivnost 2.5 sastoji se od dvije uzastopne misije. Prva misija ostvarila je sljedeće rezultate:

  • gotovo potpuno kalibriran shematizirani 1D-model za pilot područje rijeke Kupe,
  • shematizirani 1D-model za pilot područje delte Neretve,,
  • solidna osnova za izradu karata opasnosti od poplava,
  • hrvatski stručnjaci stekli su uvid u 1D-modeliranje,
  • zaključeno je da su dosegnute referentne točke za Aktivnost 2.4, budući da je posao na dodatnoj analizi podataka koji je dogovoren u sklopu Aktivnosti 2.4, izvela ekipa hrvatskih stručnjaka prije početka provođenja Aktivnosti 2.5.
Shema

Nekoliko je dodatnih simulacija kalibriranja i valjanosti trebalo provesti prije početka druge misije.

Dogovoren je tijek rada s hrvatskim stručnjacima. Druga misija ostvarila je sljedeće rezultate:
  • izrada shematiziranog 2D-modela kopnenog toka,
  • povezivanje s 1D-riječnom mrežom,
  • gotovo potpuno kalibriran i validiran shematizirani 1D2D hidrodinamički model za oba pilot područja,
  • hrvatski stručnjaci stekli su bolji uvid u 1D2D modeliranje, što je poboljšalo njihovo (konceptualno) razumijevanje odnosa između modeliranja poplava i izrada karata opasnosti od poplava.

Performanse modela pokazale su se zadovoljavajućima za potrebe ovog Twinning projekta. Referentne točke za Aktivnost 2.5 praktički su dosegnute. Još treba izvršiti neke prilagodbe modela i analize kalibriranja i validacije simulacija za oba modela kako bi se realizirale konačne simulacije poplavnih scenarija za izradu karata opasnosti od poplava. O tome je dogovoren tijek rada s hrvatskim stručnjacima.

Hidrodinamički modeli za dva pilot područja izrađeni u okviru 2. komponente Projekta koristit će se tijekom 12. misije kako bi se mogla provesti Aktivnost 3.1 (izrada karata opasnosti od poplava) u sklopu te misije.

Ranije osnovane radne skupine za izradu karata opasnosti "Kupa" i "Neretva" intenzivno su i uspješno surađivale s gostujućim stranim stručnjacima na projektu u provođenju Aktivnosti 2.4 i 2.5, a aktivno su uključene i u provođenje Aktivnosti 3.1.

Aktivnost 3.1 (priprema karata opasnosti od poplava za pilot područja)

Aktivnost 3.1 u sklopu 3. komponente Projekta, čiji je cilj izrada karata opasnosti od poplava za odabrana pilot područja, sastoji se od 3 misije.

View more/less

Prva misija ostvarila je sljedeće rezultate:

  • definiranje sadržaja i izgleda karata opasnosti od poplava;
  • povezivanje 2. i 3. komponente (modeliranje izlaznih podataka i mapiranje);
  • izrada kartografskih predložaka za karte opasnosti od poplava (opseg poplava, dubina vode, brzina strujanja);
  • priprema nacrta tehničkog vodiča za izradu karata opasnosti od poplava.

Ova je aktivnost uspješno provedena i u njoj je sudjelovao velik broj sudionika iz središnjice i regionalnih vodnogospodarskih odjela Hrvatskih voda. Ostvarena je plodonosna razmjena s gostujućim stranim stručnjacima po pitanju primjera izrade karata opasnosti od poplava i raspravljalo se o svim potrebnim temama u svezi priprema karata. Postignut je dogovor u svezi s potrebnim rezultatima 2. komponente (matematičko modeliranje) te sadržaja i izgleda karata. Dogovoreno je da će se karte izraditi za javnu uporabu u mjerilu od 1:25.000, da bi trebale biti što jednostavnije za uporabu i biti objavljene u javno dostupnoj WebGIS aplikaciji. Hrvatske vode trebaju dovršiti samo neke elemente nacrta predložaka karata u kasnijoj fazi.

Iako je fokus bio na kartama pilot područja, jasno je da će karte pilot područja poslužiti kao predlošci karata opasnosti od poplava za cijelu Hrvatsku kako bi se ispunile odredbe Direktive o poplavama. Hrvatske vode imaju dobro znanje o:

  • prikupljanju i pripremi podataka potrebnih za izradu karata opasnosti od poplava;
  • pripremi podataka za izradu karata, koja treba biti u skladu sa specifikacijama Europske komisije za izvješćivanje (WISE) i sa INSPIRE-om;
  • kartama proizvedenim za javnu uporabu, koje se razlikuju od onih koje koriste inženjeri ili stručnjaci u vodnom gospodarstvu.

Aktivnost 3.2 (izrada karata rizika od poplava za pilot područja)

Raspravljalo se o potrebi strukturnog upravljanja podatcima iz ranijih misija te je iznova postalo jasno da su upravljanje postojećim podatcima i metapodatcima, provjera valjanosti podataka i modeliranje (i koordiniranje) novoprikupljenih podataka vrlo važne aktivnosti u cijelom procesu izrade karata opasnosti od poplava sada i u budućnosti.

View more/less

Preporučeno je da Hrvatske vode:

  • zadrže GIS grupu osnovanu tijekom ove misije tijekom cijelog projekta;
  • započnu, uz postojeća dva odabrana pilot područja, s izradom karata opasnosti od poplava i za druga područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava;
  • odluče hoće li se mapiranje obaviti za sve rijeke u određenom području s potencijalno značajnim rizikom od poplava ili samo za "glavne" rijeke.

Aktivnost 4.6 (vodič za izradu planova upravljanja rizicima od poplava)

Tijekom prve misije u ožujku 2013. predloženo je da se šest pojedinačnih vodiča navedenih u ugovoru Twinning projekta sažme u jedan zajednički dokument - Vodič br. 6 za izradu planova upravljanja rizicima od poplava. Očekivanja su bila da će izrada jednog integriranog dokumenta – vodiča dovesti do boljeg rezultata nego što bi to bio slučaj sa 6 zasebnih vodiča. Stoga je odlučeno da će se prvo pripremiti jedan zajednički dokument – vodič.

View more/less

Održan je plenarni sastanak kojem je nazočilo 20-ak djelatnika iz središnjice i regionalnih vodnogospodarskih odjela Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede. Tijekom prvog dijela sastanka hrvatski i strani stručnjaci predstavili su trenutno stanje i metode za izradu planova upravljanja rizicima od poplava. U drugom dijelu sudionici su radili u tri skupine koje su iznijele svoje mišljenje o šest izjava koje su pripremili kratkoročni stručnjaci. Zaključeno je da je javna rasprava/sudjelovanje javnosti važno pitanje u pripremi planova upravljanja rizicima od poplava te da te planove treba graditi i povezati s operativnim razinama regionalnih ureda Hrvatskih voda. Plenarna sjednica rezultirala je vrijednim inputom za strane stručnjake u pogledu izrade vodiča za izradu planova upravljanja rizicima od poplava. Planirana je izrada konkretnog i korisnog vodiča prilagođenog specifičnim potrebama države korisnice (Hrvatske). U ovom je trenutku to dosta teško postići jer su starije članice Europske unije tek nedavno počele izrađivati planove upravljanja rizicima od poplava, a RH je u pripremnoj fazi.

U okviru izrade vodiča održana su tri kraća sastanka s voditeljicom 4. komponente za RH gđom Sanjom Barbalić, kao i sa:

  • gđom Biljanom Željeznjak, voditeljicom lokalne ispostave Hrvatskih voda i odgovornom za upravljanje rizicima od poplava u pilot području rijeke Kupe. Dogovorena je dodatna razmjena informacija putem elektronske pošte s ciljem pronalaženja načina za poboljšanje upravljanja rizicima od poplava u tom pilot području.
  • gđom Mirjanom Švonja, stručnjakinjom za pilot područje delte Neretve, s radnim mjestom u Odjelu razvitka u središnjici Hrvatskih voda. Na tom je sastanku dogovoreno da će Hrvatske vode započeti s izradom prototipa plana upravljanja rizicima od poplava za pilot područje delte Neretve.
  • predstavnicima Odjela ljudskih potencijala Hrvatskih voda. Raspravljalo se o sudjelovanju javnosti u sklopu procesa izrade planova upravljanja rizicima od poplava. Predstavnici Odjela pozdravili su prijedlog da se u sklopu Aktivnosti 4.5 (izrada Vodiča o sudjelovanju javnosti) za vrijeme 13. misije Projekta u prvom tjednu mjeseca prosinca 2013. organizira sastanak s predstavnicima lokalne javnosti i dionicima u jednom od navedena dva pilot područja.

Aktivnost 5.2 (2. radionica: ciljevi, mjere, upravljanje i vremenski raspored)

Predmet 2. radionice u sklopu Aktivnosti 5.2 je izrada Plana upravljanja rizicima od poplava, točnije Programa mjera koji će biti dio Plana. Priprema Plana upravljanja rizicima od poplava treći je korak u planiranju 6-godišnjeg ciklusa Direktive o poplavama. Ovaj korak slijedi, ali ne mora nužno i čekati okončanje druge faze, a to je izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava. Ove karte pokrivaju područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava utvrđena u prvom koraku. Austrija, Francuska i Nizozemska uskoro će završiti fazu izrade svojih karata i započeti s pripremom planova za upravljanje rizicima od poplava. Ne postoji jedna jedinstvena europska metodologija za pripremu tih planova. Osim određivanja vremenskog okvira, Direktiva o poplavama propisuje sadržaj plana upravljanja rizicima od poplava samo u općim uvjetima, čime je državama članicama dana velika fleksibilnost u odabiru područja, definiranju ciljeva i planiranju mjera za upravljanje rizicima od poplava.

View more/less

Cilj Aktivnosti 3.2 u sklopu 3. komponente Projekta je izrada karata rizika od poplava za odabrana pilot područja. Ove će karte prikazivati moguće štetne posljedice poplavnih scenarija niske, srednje i velike vjerojatnosti za stanovništvo, gospodarske aktivnosti, industrijska postrojenja i posebna zaštićena područja.

Ova se aktivnost sastoji od 3 misije, a rezultati prve misije bili su:

  • Metode za procjenu i vizualizaciju rizika od poplava
  • Popis receptora rizika
  • Procjena dostupnosti podataka i dogovor o minimalnom unosu podataka u karte
  • Prijedlog sadržaja karata rizika
  • Nacrt predloška karata

Poboljšano je razumijevanje procjene rizika od poplava, zahtjeva o podatcima i namjeni i korištenju karata. Hrvatske vode trebaju razraditi neke preostale probleme kao što su: treba li podatke o broju stanovnika prikazati zbrojno pomoću katastarskih podataka, ili pojedinačno koristeći podatke iz CORINE-a, treba li stanovništvo prikazati u klasama ili zaokruženim brojkama, te trebaju li Hrvatske vode koristiti kartografsku tipologiju koja se uglavnom koristi u Hrvatskoj.

Hrvatske vode su tijekom ove misije odlučile da će karte rizika od poplava biti opisne i uglavnom će se proizvoditi za javnu uporabu na nacionalnoj razini. U slučajevima kada je to moguće, nacionalne podatke poboljšat će regionalni uredi Hrvatskih voda (tzv. "VGO"-i ili Vodnogospodarski odjeli). Glavni je cilj ispuniti barem minimalne zahtjeve EU-ove Direktive o poplavama. Komponenta 3 će producirati podatke za izradu karata rizika od poplava za pilot područja, pod uvjetom da Hrvatske vode pripreme sve potrebne podatke na vrijeme.

Kako bi se osigurala učinkovita razmjena podataka između nacionalne razine i VGO-a, potrebno je standardizirati pripremu podataka. To bi trebalo učiniti što prije kako bi se pokrenuo nacionalni proces pripreme, prikupljanja i mapiranja podataka o poplavnim rizicima za područja za koja Hrvatska i/ili Hrvatske vode zaključe (na temelju prethodne procjene rizika) da u njima postoje ili su mogući potencijalni značajni rizici od poplava.

Radionica je bila usmjerena na ključne točke za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava, odnosno ciljeve u području upravljanja poplavama, identificiranje mjera koje bi mogle biti uključene u budući Program mjera i izradu popisa sadržaja Plana upravljanja rizicima od poplavama. Predstavljen je i austrijski katalog mjera te francuska strategija razvoja planova upravljanja rizicima od poplava u Francuskoj. Hrvatske vode predstavile su detaljan plan strukturnih mjera (brane, nasipi i sl.) s pripadajućim troškovima i izvorima financiranja. Sudionici radionice razvili niz mogućih nestrukturnih mjera za svaku od sljedećih općih kategorija: svijest javnosti, prevenciju kroz korištenje zemljišta, prognoziranje poplava i krizni menadžment. Prognoziranje poplava određeno je kao jedna od visoko prioritetnih kategorija nestrukturnih mjera.

Drugog dana radne skupine nastavile su s određivanjem ciljeva Plana upravljanja rizicima od poplava, izradile nacrt Programa mjera, popis sadržaja za Plan upravljanja rizicima od poplava, shemu upravljanja i vremenski raspored za izradu iste.

Opći zaključci su:

  • Izrada različitih poglavlja Plana upravljanja rizicima od poplava trebala bi započeti uskoro, budući da nacrt Plana treba biti završen do prosinca 2014.
  • Od siječnja 2015. nacrt plana će biti predmet javne rasprave.
  • Rok za izradu Plana je 22/12/2015, s obvezom izvješćivanja prema Europskoj komisiji tri mjeseca kasnije.
  • Hrvatske vode odgovorne su za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava (Zakon o vodama, čl. 112.).
  • Iznesene su sljedeće preporuke o upravljanju i vremenskom rasporedu:
    1. Postoji potreba za komunikacijskom strategijom s dionicima za pripremu Plana, uključujući analizu dionika, i ona može utjecati na vremenski raspored.
    2. Plan će biti usko vezan za pripremu drugog Plana upravljanja vodnim područjima u sklopu Okvirne direktive o vodama. Ta dva pripremna procesa trebaju biti usklađena što se tiče obveznih (minimalno) 6-mjesečnih konzultacija s javnošću na temu oba plana. Također je preporučeno da se razmisli o tome kako u vremenskom pogledu optimizirati izradu Strateške procjene utjecaja (planova u vodnom gospodarstvu) na nacionalnoj razini.

Aktivnost 5.2 (3. radionica: poboljšanje prognoziranja poplava i ranog upozoravanja)

Na zahtjev hrvatskih partnera, tema 3. radionice u sklopu Aktivnosti 5.2 bila je usmjerena na razvoj i poboljšanje prognoziranja poplava i ranog upozoravanja, iz razloga jer je ranije zaključeno kako su prognoziranje poplava i rano upozoravanje nestrukturne mjere od visokog prioriteta koje će biti uvrštene u Plan upravljanja rizicima od poplava. Ova tema ima i međunarodnu dimenziju jer je područje Hrvatske u velikoj mjeri dio Međunarodnog vodnog područja.

View more/less

Na radionici je sudjelovalo 30-ak djelatnika iz DHMZ-a, HEP-a, Hrvatskih voda, sveučilišta i konzultantskih kuća. Predstavljeno je trenutno stanje u području prognoziranja poplava i ranog upozoravanja u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj. Sudionici su potom u tri navrata radili u mješovitim skupinama. U prvom krugu istraživali su želje i potrebe za poboljšanjem stanja. U drugom krugu pokušali su utvrditi što Hrvatske vode, DHMZ i HEP mogu učiniti u tom smislu, a u posljednjem su krugu pokušali povezati postojeće potrebe s onime što je moguće izvršiti. Ispostavilo se da je moguće ostvariti vrlo dobru povezanost.

Glavne preporuke radionice za bolje prognoziranje poplava i ranog upozoravanja su:

  • Bolja koordinacija između glavnih institucija. Subjekti koordinacije su npr. razmjena podataka i znanja, definiranje prioriteta u razvoju sustava za prognoziranje poplava i pokretanje zajedničkih projekata. Na radionici je predloženo osnivanje međuorganizacijskog tijela stručnjaka i osnivanje sporazuma o suradnji između institucija, poglavito između Hrvatskih voda i DHMZ-a.
  • Razvoj integrirane suradnje između hrvatskih partnera i susjednih zemalja na polju razmjene podataka i informacija.
  • Izrada modela prognoziranja poplava u okviru projekata koje financira EU. To bi zajednički trebali pokrenuti DHMZ i Hrvatske vode, a trebalo bi i proširiti postojeće modele prognoziranja poplava na dijelove Save i Mure u Hrvatskoj.
  • Razvoj pristupačnog sustava za informiranje medija i javnosti na osnovu već postojećih alata kao što su društvene mreže, pametni telefoni i sl. To je najlakše postići u vidu partnerstva između DHMZ-a , Hrvatskih voda i DUZS-a.
  • Iskoristiti konzultante i stručnjake sa sveučilišta i njihovo bogato znanje na području nastanka i prognoziranja poplava.

Ove preporuke moguće je iskoristiti u nacrtu Plana upravljanja rizicima od poplava za Hrvatsku koji bi Hrvatske vode trebale objaviti u prosincu 2014.

17.10. – 16.01.2014. Četvrti kvartal

Upravljanje podatcima

Tijekom provedbe ranijih projektnih aktivnosti utvrđeno je da bi poboljšano prikupljanje i prijenos podataka imalo pozitivan učinak na izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava. Po dobivenom odobrenju upravljačkog odbora projekta odlučeno je unutar Hrvatskih voda poboljšati dostupnost relevantnih podataka o poplavama uspostavom kataloga metapodataka.

View more/less

Konkretni rezultat ove dodatne aktivnosti je instalacija programskog alata „Geonetwork" na poslužitelju Hrvatskih voda. U suradnji s Geonetwork-om, Geoserver aplikacija je također integrirana a omogućava web vizualizaciju karata koristeći standardizirane usluge. Uspostavljene su procedure dnevnog back-up-a a administrator ovog alata je prošao obuku za upravljanje ovom softverskom aplikacijom te za unošenje metapodataka. Tijekom probnog razdoblja bit će unesen određen broj metapodataka, a alat će se koristiti u regionalnim podružnicama Hrvatskih voda.

Hidraulički model

Nakon konačne prilagodbe u shematizacijama korišteni su modeli za simulaciju poplava sa statističkim povratnim razdobljem od 25, 50, 100 i 1000 godina.

View more/less

Modeli su korišteni i za simulaciju učinaka pucanja nasipa u pilot području rijeke Kupe te kako bi se predvidjela situacija u kojoj se otvorila brana kod Opuzena u pilot području delte Neretve. Ove vrste aplikacija za modeliranje korisne su pri razvoju programa mjera.

Karte opasnosti od poplava

Izrađeni su nacrti karata opasnosti od poplava za dva pilot područja s izračunom hidrauličkih modela za poplavne scenarije, ranije razvijenim predlošcima karata i postojećim topografskim kartama u mjerilu 1:25.000.

View more/less

Stručnjaci su raspravljali o klasama brzine protoka vode, korisnosti prikaza smjera toka vode i trajanja poplave te mogućnosti razlikovanja između poplava unutar i izvan područja koja su nasipima zaštićena od poplava. Direktiva o poplavama obvezuje na identifikaciju područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava (APSFR). Ta su područja također prikazana na kartama. Za neke od tih područja model ne predviđa poplavu niti u ekstremnom slučaju od jedanput u 1000 godina. S druge strane, model ponekad predviđa poplavu u područjima koja nisu identificirana kao APSFR. Na radnim sjednicama stručnjaci su obradili sljedeća pitanja:

  • Kako biste definirali izjavu o odricanju odgovornosti za karte opasnosti za pilot područja? Koja su ograničenja u korištenju karata opasnosti?
  • Je li rezultat Twinning projekta vrijedan za vaš budući rad? Što nedostaje?
  • Kako bi trebalo mapirati druga područja osim pilot područja?

Karte rizika od poplava

Nacrt karte rizika od poplava za pilot područje Kupe izrađen je uz pomoć ranije izrađenog popisa receptora, geografske baze podataka, legende karte i nacrta karte opasnosti od poplava koja prikazuje geografski opseg poplava za tri scenarija.

View more/less

Poboljšano je razumijevanje europskih zahtjeva o izvještavanju, pojašnjen je opći sadržaj karata te razumijevanje odgovarajuće strukture i vizualizacije podataka. Geografska baza podataka popunjena je podatcima dostupnima za pilot područja. Postavljena je geografska baza podataka u skladu sa zahtjevima Informacijskog sustava voda za Europu (WISE), Geografskog informacijskog sustava Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav i Direktive EU-INSPIRE.

Smjernice o procjeni mjera za zaštitu od poplava

Kako bi se postiglo dobro razumijevanje programa mjera koje su sastavni dio planova upravljanja poplavnim rizicima koje će Hrvatske vode proizvesti tijekom 2014. i 2015. godine, organizirani su dvodnevni bilateralni sastanci.

View more/less

Prvi je dio organiziran kao simulacija upravljanja poplavom. To je bila igra igranja uloga (role-playing game) koja omogućuje igračima da se upoznaju s razvojem integriranih strategija upravljanja poplavama. U drugom dijelu stručnjaci su razvili popise mogućih mjera za dva pilot područja, kao i za treće područje, te procijenili troškove i učinke mjera za smanjenje rizika. Razlikovali su mjere za koje su zadužene Hrvatske vode i mjere za koje Hrvatske vode trebaju angažirati druge. Treći dio sastojao se od predavanja o strateškom planiranju u Francuskoj, analizi troškova i koristi u upravljanju rizicima od poplava, povijesnom razvoju zaštite od poplava u Nizozemskoj i novim konceptima kao što je "room for the river" (Napravimo mjesta rijeci). Hrvatske vode su predstavile strategiju, višegodišnji plan i program, prioritete i financiranje mjera zaštite od poplava u Hrvatskoj. Strategija predviđa postizanje ciljeva do 2038.g. Trenutni program traje do 2022.g. Trenutno jedini dostupni domaći izvor financiranja nije dovoljan za financiranje programa te će mogućnost sufinanciranja projekata iz EU fondova biti vrlo ograničena do 2020.g. Pristup za prvo programsko razdoblje je dakle odozdo prema gore i pragmatičan je te se usredotočuje na područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava i ona na kojima su mjere već planirane. Kvalitetan plan upravljanja rizicima od poplava za cijelu zemlju treba sadržavati gospodarski prioritizirane mjere koje će se provoditi korištenjem sredstava iz EU-ovih fondova u sljedećem programskom razdoblju od 2021.-2027.g.

Smjernice za procjenu mogućih utjecaja klimatskih promjena na opasnosti od poplava.

Stručnjaci iz Hrvatskih voda, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodne komisije za sliv rijeke Save razgovarali su sa stručnjacima iz Francuske i Nizozemske o postojećim scenarijima klimatskih promjena, utjecaju klimatskih promjena na rizik od poplava i postojećim i planiranim mjerama za prilagodbu upravljanja vodama na utjecaj klimatskih promjena na opasnosti od poplava.

View more/less

Francuski stručnjak je objasnio da su klimatske promjene uzete u obzir pri izradi karata kao drugi scenarij za priobalne poplave s povratnim razdobljem od 100 godina te da "pesimistična pretpostavka" o porastu razine mora iznosi 60 cm u 2100. Nizozemski stručnjak je objasnio zašto treba uzeti u obzir klimatske promjene, koji su scenariji klimatskih promjena izrađeni i kako je taj proces organiziran od 2006.g. naovamo u svrhu prilagodbe upravljanja poplavnim rizicima na klimatske promjene u Nizozemskoj. Drugi nizozemski stručnjak predstavio je koncept Adaptive Delta Management i pokazao razliku između klasičnog pristupa koji pokazuje što će se dogoditi ako dođe do klimatskih promjena prema određenom scenariju i pristupa "kritične točke" koji bi trebao dati odgovor na pitanje s kojom se količinom klimatskih promjena možemo nositi. On savjetuje da je potrebno usredotočiti se na klimatske promjene, ali i uzeti u obzir socio-ekonomske promjene pri izradi scenarija za upravljanje vodama.

Hrvatski Državni hidrometeorološki zavod pokazao je na temelju prošlih mjerenja da su se temperatura zraka i isparavanje povećali, a oborine, vlažnost tla, površinsko otjecanje i pražnjenje rijeke Save smanjili. DHMZ u budućnosti očekuje oborine većeg intenziteta, više bujičnih poplava i više sušnih razdoblja i toplinskih valova u Hrvatskoj. Profesor Mirko Orlić sa Sveučilišta u Zagrebu zaključio je u svom izlaganju o obalnim poplavama kako je razina Sredozemnog mora manje detaljno proučena od globalne prosječne razine mora, ali i da se očekuje porast u sljedećem stoljeću. Zamjenik tajnika Međunarodne komisije za sliv rijeke Save predstavio je aktivnosti ove Komisije vezano za upravljanje poplavama i klimatske promjene te spomenuo sljedeći projekt.

U razgovoru je zaključeno kako Hrvatskoj neće biti lako uzeti u obzir moguće posljedice klimatskih promjena na opasnosti od poplava u prvom Planu upravljanja poplavnim rizicima koji treba biti dovršen do 2015. Preporučeno je da ministar poljoprivrede koji je odgovoran za upravljanje vodama, uspostavi nezavisno ad-hoc znanstveno savjetodavno povjerenstvo za prikupljanje dosadašnjih znanja o klimatskim promjenama i njihovom očekivanom učinku na hidrološke režime u Hrvatskoj. Ova bi komisija također trebala savjetovati da li i kako država može uzeti u obzir te učinke (ako ih ima) u nacionalnom upravljanju rizicima od poplava. To bi omogućilo da Hrvatske vode izrade mjere prilagodbe u drugom Planu upravljanja rizicima od poplava koji treba biti dovršen do 2021.

Smjernice o sudjelovanju dionika i javnosti.

Projektni sastanak bio je teoretskog karaktera na temu definicija, ciljeva, metoda i iskustava s javnošću i sudjelovanjem dionika, kao i sa zakonskim obvezama. Za bolju provedbu teorije u praksi organiziran je sastanak dionika u Karlovcu na kojem su predstavljeni privremeni rezultati projekta.

View more/less

Karte s prikazom opasnosti od poplava i rizika od poplava u pilot području Karlovca/Kupe pokazale su se korisnima u slučaju regionalnih službi za spašavanje i prostorno planiranje. Raspravljalo se ukratko o predstavljenim mjerama za smanjenje rizika od poplava, nakon čega je uslijedila interaktivna sesija pod naslovom „Sketch and Match" unutar koje su sudionici razvili više ideja i mogućih prioriteta za smanjenje rizika od poplava na tom području. Sastanak je doprinio atmosferi boljeg razumijevanja i stvaranja temelja za provedbu europske Direktive o poplavama te bi mogao pridonijeti budućem sudjelovanju javnosti i interesnih skupina za pripremu dobrih planova upravljanja poplavnim rizicima.

Izjava o odricanju odgovornosti
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Za njezin sadržaj odgovorni su isključivo projektni partneri te se ni na koji način ne može smatrati da odražava stajališta Europske unije.
Zadnje izmjene:
7. travanj 2014.
EU IPA 2010 TWINNING PROJEKT ˝Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava˝
siječanj 2013. – travanj 2014.